Gradska knjižnica Zadar, 18. – 28. rujna 2013.
Tijekom sudjelovanja u manifestaciji Zadar čita Gradske knjižnice Zadar u travnju 2013. godine Veljku Barbieriju postavljeno je pitanje na koje je taj poznati hrvatski književnik i gastronomski stručnjak dao za slušatelje neočekivani odgovor. Bez imalo oklijevanja odgovorio je da je Vladan Desnica pisac od kojega je najviše naučio. Iako mnogi u Zadru znaju da su glavni protagonisti Desničina romana Zimsko ljetovanje izbjeglice iz bombardiranog Zadra i da je radnja smještena u Zadar i zadarsko zaleđe 1943. i 1944. godine, malobrojni su oni koji znaju da je Vladan Desnica rođen u tom gradu, a još malobrojniji koji ga doživljavaju kao Zadranina.
Saznavši za ovu zgodu tijekom radnog posjeta Gradskoj knjižnici Zadar i razgovora s njezinim ravnateljem Ivanom Peharom i višim knjižničarom Mladenom Masarom 17. travnja 2013. godine, prof. dr. sc. Drago Roksandić i ja uvjerili smo se da je naš ranije izneseni pismeni prijedlog o organizaciji izložbe u Gradskoj knjižnici Zadar o Vladanu Desnici i Desničinim susretima naišao na plodno tlo. Izložbu smo odlučili prirediti u Zadru, gradu domaćinu Desničinih susreta 2010., 2012. i 2013. godine, razmišljajući o tome kako Susrete približiti Zadranima, a imajući na umu tek povremenu percepciju Vladana Desnice kao njihova sugrađanina i jednoga od najvećih zadarskih pisaca.
Svoj smo prijedlog iznijeli Gradskoj knjižnici Zadar i Muzeju grada Zadra, a potom i – slijedom događaja – Znanstvenoj knjižnici Zadar i Državnom arhivu u Zadru. Izložba pod radnim naslovom „Vladan Desnica i Desničini susreti“ i podnaslovom „Povodom 25. obljetnice Desničinih susreta“ trebala je prema našemu prijedlogu obuhvatiti četiri cjeline s provizornim naslovima „Zadranin Vladan Desnica“, „Islamljanin Vladan Desnica“, „Stvaralaštvo Vladana Desnice u zadarskim knjižnicama“ i „Desničini susreti: jučer, danas i sutra“. Na naše veliko zadovoljstvo Ivan Pehar prihvatio je da domaćin izložbe bude Gradska knjižnica Zadar. Moguće je da je jedan od glavnih argumenata u prilog našemu prijedlogu bila tada recentna anegdota o izjavi Veljka Barbierija i reakciji slušateljstva.
Ako se program Desničinih susreta i nije u cijelosti svake godine održavao na Sveučilištu u Zadru, od 2006. godine svake je godine završavao u Desničinoj Kuli Stojana Jankovića u Islamu Grčkom, u neposrednoj blizini Zadra. Ipak, njihov rad nije privlačio posebnu pozornost Zadrana. Kako je za upućene stručnjake neupitno da je Vladan Desnica jedan od najvećih pisaca u zadarskoj povijesti – pitanje je bilo kako Zadrane podsjetiti na njega, odnosno kako im ga približiti. Jedna od ideja bila je izložiti na frekventnome mjestu prije svega vizualno atraktivne materijale u vezi s književnikom Vladanom Desnicom kao zadarskim sugrađaninom i kao baštinikom kulturnog dobra u zadarskoj okolici.
Ideja je bila i popularizirati njegov književni opus dostupan u zadarskim knjižnicama, odnosno potaknuti brojnu zadarsku čitateljsku publiku da ga čita. Ova potonja ideja odvela nas je u Znanstvenu knjižnicu Zadar. Tijekom razgovora s ravnateljem Znanstvene knjižnice Zadar mr. sc. Mirom Grubićem otvorila se mogućnost organizacije izložbe koja će skrenuti pozornost na sva Desničina djela dostupna u knjižničnom fondu i upoznati posjetitelje s time kako se i kada sve na to medijski reagiralo. Složili smo se da bi iz organizacijskih razloga bilo vrlo teško osigurati transport vrijednih izdanja Desničinih djela na bilo koju drugu lokaciju u gradu. Stoga smo spremno prihvatili njegov prijedlog da Znanstvena knjižnica u potpunosti preuzme na sebe organizaciju predstavljanja Desničinih djela u zadarskim knjižnicama i da se organiziraju dvije paralelne izložbe. Ta druga izložba održana je u Znanstvenoj knjižnici Zadar od 17. do 27. rujna 2013. uz pomoć obitelji Desnica, piščevih nasljednika. Oni su posudili knjižnici neka Desničina tiskana djela i autografe. Također su ustupili i audio snimku intervjua Vladana Desnice koja se reproducirala tijekom razgledavanja izložbe. Vrijedi dodati da je taj intervju jedini sačuvani zvučni zapis njegova glasa.
Spremnost na suradnju izrazio je i Ante Gverić, ravnatelj Državnog arhiva u Zadru, omogućivši nam korištenje i reprodukciju arhivalija potrebnih za kompletiranje određenih izložbenih cjelina. Zbog kratkoga vremenskog roka i administrativnih poteškoća nismo, nažalost, uspjeli realizirati suradnju s Muzejom grada Zadra. Namjera nam je bila osigurati reprodukcije suvremenih fotografija Zadra, katastarskih izvadaka zadarske kuće nekoć u posjedu Desnica, obitelji u kojoj je rođen Vladan Desnica, kao i profesionalno snimanje garniture namještaja koju je on prodao muzeju, a koja je danas jedan od impresivnijih izložaka pohranjenih u muzeju (iako se na legendi ne navodi njezino porijeklo).
Osim navedenih postojao je još jedan vrlo važan razlog za našu inicijativu o izložbi. Početkom 2013. godine, pripremajući knjigu Vladan Desnica i Desničini susreti: Pogled unatrag, pogled unaprijed, jednu u nizu zajedničkih suuredničkih publikacija, prof. dr. sc. Drago Roksandić i ja postali smo svjesni činjenice da se te godine obilježava 25. obljetnica utemeljenja Desničinih susreta. Zaključili smo stoga da su Desničini susreti 2013. pravo vrijeme i mjesto za iskorak u druge oblike njihove medijalne prezentacije. Ideja je bila i popularizirati Desničine susrete. Namjera nam nije bila samo obavijestiti posjetitelje o njihovim djelatnostima, već i pobuditi njihov interes za aktivniji odnos prema tom programu.
Htjeli smo i informirati Zadrane što je sve učinjeno ‒ prije svega podrškom i financijskom potporom Ministarstva kulture Republike Hrvatske ‒ na obnovi Kule Jankovića u Islamu Grčkom i kakvi sve planovi postoje za njezinu revitalizaciju, posebno kada je riječ o zagrebačko-zadarskom Međunarodnom sveučilišnom centru. Naposljetku, cilj je bio poručiti građanima Zadra da se njegov urbani dinamizam održava i na jednome od onih područja u gradskoj okolici koja su bila najteže pogođena Domovinskim ratom te da na svoju „mentalnu kartu“ trebaju upisati i Vladana Desnicu i Kulu Stojana Jankovića u Islamu Grčkom kao kreativne agense zadarskog razvoja, kako kulturnog tako i gospodarskog.
Izložba je održana od 18. do 28. rujna 2013. u Gradskoj knjižnici Zadar u organizaciji Centra za komparativnohistorijske i interkulturne studije Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu – Programa društveno-humanističkih i kulturoloških rasprava Desničini susreti i Društva za obnovu i revitalizaciju Kule Stojana Jankovića – Mostovi, u suradnji s Gradskom knjižnicom Zadar i Državnim arhivom Zadar. Autori izložbe bili su prof. dr. sc. Drago Roksandić i doktorandica Ivana Cvijović Javorina, stručni suradnici dr. sc. Uroš Desnica i mr. sc. Olga Škarić, a izložbene panoe dizajnirala je Ana Pojatina.
(...)
Ulomak iz teksta: Ivana Cvijović Javorina, „Izložba: Vladan Desnica i Desničini susreti. Gradska knjižnica Zadar, 18.–28. rujna 2013.“, Intelektualac danas. Zbornik radova s međunarodnog skupa Desničini susreti 2013. (ur. Drago Roksandić i Ivana Cvijović Javorina), Zagreb: Plejada 2014., 227‒238.
Sveučilišna knjižnica u Splitu, 20. rujna – 6. listopada 2014.
Na Desničinim susretima 2013. uvedeno je nekoliko programskih inovacija, uključujući i izložbu posvećenu Vladanu Desnici, održanu u Gradskoj knjižnici Zadar od 18. do 28. rujna 2013. Izložbu su činile četiri cjeline: 1) Zadranin Vladan Desnica; 2) Islamljanin Vladan Desnica; 3) Kula Jankovića u Islamu Grčkom: vitalnost baštine i 4) „Desničini susreti“: jučer, danas i sutra (Panoi 9 – 16).
Za Desničine susrete 2014. izložba je proširena novim cjelinama o životu i stvaralaštvu Vladana Desnice (Panoi 1 – 8), a obogaćena je i multimedijalnim sadržajima. Posjetitelji Sveučilišne knjižnice u Splitu mogli su od 20. rujna do 6. listopada ‒ nakon što je trajanje izložbe s jednog produženo na dva tjedna ‒ čuti jedini sačuvani zvučni zapis Desničina glasa, pogledati kratak film o projektu obnove Desničine Kule Stojana Jankovića u Islamu Grčkom, prelistati Desničina djela dostupna u Sveučilišnoj knjižnici i pobliže se upoznati s izdavačkom djelatnošću Centra za komparativnohistorijske i interkulturne studije.
Gradska knjižnica „Juraj Šižgorić“ Šibenik, 28. veljače – 11. ožujka 2015.
Nakon zadarske i splitske, izložba se predstavila i šibenskoj javnosti – sa željom da je se podsjeti na činjenicu da je Vladan Desnica (Zadar, 17. rujna 1905. – Zagreb, 4. ožujka 1967.) završne godine svoga gimnazijskog obrazovanja, nakon Zadra i Splita, proveo u Šibeniku (1921./1922. do 1923./1924.). Jakov Gotovac i Filharmonijsko društvo u Šibeniku usmjerili su njegove rane stvaralačke impulse prema skladanju pa su upravo u tom gradu nastale Desničine prve glazbene kompozicije. Različita šibenska poznanstva vrlo su važna bila i za pokretanje Desničina prvog (i jedinog) časopisa, Magazina Sjeverne Dalmacije. Cilj je ove izložbe bio predočiti postignuto i inicirati interes za nepozantog Desnicu, u ovom slučaju šibenskog Desnicu.
Knjižnica Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 14. – 28. rujna 2015.
Izložba je naposljetku održana na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, u povodu desete godišnjice kontinuiranog održavanja znanstvenih skupova Desničini susreti. Osim izložbenih plakata, posjetitelji su u predvorju knjižnice mogli razgledati izbor Desničinih djela dostupnih u Knjižnici Filozofskog fakulteta u Zagrebu i izdanja Centra za komparativnohistorijske i interkulturne studije.
Izložbene panoe autori su nakon održanih izložbi darovali piščevim nasljednicima te su oni izloženi u Kuli Stojana Jankovića u Islamu Grčkom kao dio stalnog postava.