Voditelj projekta: prof. dr. sc. Šime Pilić Filozofski fakultet u Splitu, Odsjek za sociologiju i Fakultet prirodoslovno-matematičkih znanosti i kineziologije, Zavod za društvene i humanističke znanosti
Suradnici:
doc. dr. sc. Slobodan Bjelajac, Filozofski fakultet u Splitu, Odsjek za sociologiju
doc. dr. sc. Živko Bjelanović, red. prof. u miru (Filozofski fakultet Split - Odsjekza kroatistiku)
doc. dr. sc. Snježana Buzov, University of Pittsburgh, Center for Russian and East European Studies (SAD)
mr. sc. Snježana Dobrota, v. pred. Filozofski fakultet u Splitu, Odsjek za učitelje (Glazbena kultura)
prof. dr. sc. fra Vice Kapitanović, Katolički Bogoslovni fakultet, Sveučilišta u Splitu
mr. sc. Dubravka Kuščević, v. pred. Filozofski fakultet u Splitu, Odsjek za učitelje (Likovna kultura)
dr. sc. Ivan Mimica, prof. emeritus, Filozofski fakultet u Splitu, Odsjek za kroatistiku
Sažetak: Polazišne spoznaje koncipiranja znanstvenog interdisciplinarnog i multidisciplinarnog projekta Titius: Porječje Krke - baština i sociokulturni razvoj (u sklopu znanstvenog programa Triplex Confinium) utemeljene su prvenstveno u sociologijskim teorijama i povijesti okoliša u eko-historijskom kontekstu.
- Religija ima važnu ulogu u zaštiti kulture neke etničke skupine, odnosno u njenoj kulturološkoj transformaciji. Takvu ulogu zaštite kulture religije imaju u slučajevima kada postoje najmanje dvije sukobljene zajednice za što Bruce pored katolika i protestanata u Irskoj navodi baš primjer "Srba (pravoslavaca), Hrvata (rimokatolika) i Bošnjaka Muslimana u bivšoj Jugoslaviji". On ukazuje da tada "vjerski identitet postaje način izražavanja i isticanja etničkog ponosa" (Bruce, S. (1996) Religion in the Modern World: From Cathedrals to Cults, Oxford: p. 96).
Eko-historijski kontekst uzima se u najširem smislu kao cjelokupan odnos pojedinca i njegove (fizičke društvene) sredine.
Članovi projekta su s Filozofskog fakulteta u Splitu (s Odsjeka za sociologiju i s drugih odsjeka), s Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Splitu te Sveučilišta Pittsburgh (SAD).
Ciljevi su projekta istražiti stanje i razvoj kritičke ekološke svijesti u sociokulturnom kontekstu i niz sadržaja baštine, uzimajući je kao proces i kao pamćenje, te je povezujući s konceptom održivog razvoja. Pored navedenog osnovnog problema istraživanja sadržane su u projektu i posebne cjeline: toponimija i antroponimija kao sociolingvistički fenomen, usmeno književno stvaralaštvo; tradicijski elementi u suvremenom glazbeno-likovnom izričaju, prevođenje turskih dokumenata s Visovca, kršćanstvo u Pokrčju i preferencije omladine u glazbi te određene "studije slučaja". Nužno je prikupljanje, popisivanje, klasificiranje, analiziranje i interpretiranje baštine porječja Krke. Hipoteza je da su prirodna i ljudska okolina jedna cjelina, što podrazumijeva "ekosustav" budući da se povijest može promatrati i kao tijek preobrazbe čovjekova okoliša.
Projektom je predviđena kombinacija studija temeljnih promjena u društvu i životima pojedinaca, odnosno regionalne studije i "studije slučaja" ("case study") kao i primjena pluralističkog pristupa u teorijskom objašnjavanju s osloncem na kombinaciju mikro i makro sociološkog pristupa.
Rezultati, kao što očekujemo, moći će se primjenjivati u školskom sustavu, u edukaciji odraslih, te posebno u koncipiranju strategija zaštite okoliša i održivog razvoja krajeva od Dinare do šibenskih otoka, s Krkom kao okosnicom.
Pojedini rezultati će se provjeravati iznošenjem na znanstvenim skupovima i objavljivanjem prethodno recenziranih radova u znanstvenim i stručnim publikacijama. Pokrenut će se Biblioteka Titius.
Višestruka je važnost predloženog istraživanja, a prvenstveno u zaštiti i prezentaciji značajne baštine tog i simboličkog prostora hrvatskog društva.